PORTAL Zdrava hrana dijeta i ljekovito biljeGojaznost: bolest i rizik za druge bolesti

Na sajt BLinfo

Gojaznost je najstariji i još uvek najčešći metabolički poremećaj kod čoveka. O tome svedoče razne skulpture drevnih civilizacija, grčke kariatide, egipatske sfinge kao i mnoge umetničke slike.
Gojaznost svrstava među vodeće bolesti savremene civilizacije. 

Ona dovodi do brojnih i teških komplikacija na mnogim organima i organskim sistemima, delujući istovremeno na dva polja. Osim što spada u glavne faktore rizika za nastanak široke lepeze kardiovaskularnih oboljenja, ona deluje i indirektno (agravirajućim efektom) uzrokujući druge bolesti. 

Na taj način, gojaznost pored očiglednih estetskih, može da stvori i ozbiljne zdravstvene probleme i da tako utiče na kvalitet života.

 

   

Postoji više načina za izračunavanje optimalne telesne težine i procjenu gojaznosti. Preporuka Svetske zdravstvene organizacije je da se procjena stepena uhranjenosti izračunava primenom indeksa telesne težine (engl. body mass index). To je matematička formula koja korelira sa tejlesnim mastima kod odraslih osoba i predstavlja odnos telesne mase izražene u kilogramima i kvadrata visine izražene u metrima: 
BMI=m/h2

 

BMI

Uhranjenost

Rizik za oboljevanje na osnovu BMI

Rizik za oboljevanje na osnovu BMI i komorbiditeta

< 18.5

Mršavi

Minimalni

Nizak

> 18.5 - 25

Normalno uhranjeni

Nizak

Umjeren

> 25 - 30

Prekomerno uhranjeni

Umjeren

Visok

> 30 - 35

Umjereno gojazni

Visok

Vrlo visok

> 35 - 40

Jako gojazni

Vrlo visok

Ekstremno visok

> 40

Ekstremno gojazni

Ekstremno visok

Ekstremno visok


Pored ukupnih tjelesnih masti koje se procjenjuju preko BMI značajna je i distribucija masti u tijelu (abdominalna ili periferna) koja takođe utiče na procenu zdravstvenog rizika. Nagomilavanje tjelesnih masti oko abdomena predstavlja nezavisni riziko-faktor za nastanak bolesti. 

Obim kuk/struk (WHR) ili samo obim struka važni su pokazatelji za procenu rizika distribucije masti za zdravlje. Distribucija masti može se procjeniti merenjem: Obim kuk-struk (WHR-Waste to Hip Ratio), tj. krojačkim cantimetrom izmjeri se obim struka i dijeljenjem sa obimom kuka u cm.

WHR

POL

>1

Muškarci

>0.8

Žene

Ovaj odnos je značajan indikator distribucije masti, naročito abdominalne masti i dobar indikator za procenu zdravstvenog rizika. Vrednosti do 1 za muškarce i do 0.8 za žene su donje granične vrijednosti. Vrijednosti preko pomenutih nose rizik za oboljevanje, nezavisno, ali i udruženo sa gojaznošću.

Danas se gojaznosti pristupa kao ozbiljnom medicinskom problemu. Ona je direktno povezana sa mnogim hroničnim nezaraznim oboljenjima koja danas predstavljaju vodeći uzrok prevremenog oboljevanja i umiranja ljudi.

Tako je utvrđeno da su otprilike 1/5 do 1/3 najčešćih oblika raka, posebice raka dojke, endometrija bubrega i jednjaka, posljedica neadekvatne tjelesne mase i nedostatka tjelesne aktivnosti.

Psihološke posljedice mogu ići od smanjenog samopouzdanja do kliničke slike depresije. 
Gojaznost se podjednako često javlja u svim životnim dobima. U dječjem uzrastu ona je podjednako česta kod dječaka i djevojčica, a poslije puberteta je češća kod žena nego kod muškaraca.


Liječenje gojaznosti podrazumjeva unos energije ispod nivoa njene potrošnje. Drugim riječima, to znači delimično gladovanje. 

Postoji velik broj dijeta, koje su se pokazale manje ili više uspješnim. 

Osim toga postoje i različiti lijekovi i preparati, koji su usmjereni na ubrzanje metabolizma, snižavanje stepena gladi, topljenje masti i sl. 

Upotreba lijekova nosi sa sobom i rizik zbog štetnog djelovanja na različite organe, a postoje i slučajevi kada se osoba adaptira na lijek. 

Redovna fizička aktivnost je neizostavni deo uspješnog lečenja gojaznosti i danas se preporučuje i kao sastavni dio zdravog stila života.

Liječenja gojaznosti kao i svakog drugog hroničnog oboljenja skroman. Statistike pokazuju da se tjelesna težina može izgubiti, ali se kod gotovo svih pacijenata ona ponovo vrati posle pet godina od prekida terapije.Postoji mnogo razloga zbog kojih se pacijenti ne pridržavaju preporuka ljekara. 

Prvi i najvažniji je što tretman gojaznosti uključuje izmjene u ponašanju, a stečene navike se teško mjenjaju. 

Drugi razlog je ne shvatanje da je gojaznost ozbiljno oboljenje koje zahteva liječenje. 

I na kraju mnogi pacijenti žele veliki uspjeh od tretmana odmah. A nephodno je strpljenje i dugotrajna terapija. Ustvari potrebno je da se promjeni kompletan život.